N20-74 - Medijske regulative
| Specifikacija predmeta | ||||
|---|---|---|---|---|
| Tip studija | Akademske studije prvog ciklusa | |||
| Studijski program | Novinarstvo i komunikologija | |||
| Naziv | Medijske regulative | |||
| Akronim | Status predmeta | Semestar | Fond časova | Broj ESPB |
| N20-74 | obavezan | 7 | 2P + 2V | 6.0 |
| Nastavnici | ||||
| Nastavnik (predavač) | ||||
| Nastavnik/saradnik (vežbe) | ||||
| Uslovljnost drugim predmetima | Oblik uslovljenosti | |||
| Prema Pravilima studiranja prvog cuklusa studija. | ||||
| Ciljevi izučavanja predmeta | ||||
| Ciljevi predmeta „Medijske regulative“ usmjereni su na izuačavanje opštih i posebnih principa regulacije medija na mikro, mezo i makro nivou. U najširem, analizira se institucionalna pozicija medija; medijska autonomija, s jedne i medijska odgovornost, s druge strane. Posebna pažnja usmjerena je na primjenu i regulaciju principa moralnih vrijednosti u medijskoj produkciji i diseminaciji: kredibilitet medija, integritet, civilizovanost u sveukupnoj komunikativnoj praksi i regulaciji, princip pravde, slobode i ravnoteže u informisanju. Studenti se upoznaju sa nacionalnim i međunarodnim pravnim propisima, dokumentima, deklaracijama i etičkim kodeksima značajnim za regulaciju i samoregulaciju medija na nacionalnom i svjetskom nivou. | ||||
| Ishodi učenja (stečena znanja) | ||||
| Studenti će biti upoznati sa sadržajem dokumenata, pravnih propisa, međunarodnih deklaracija i kodeksa značajnih za rad i neophodnih za angažman profesionalnih komunikatora u različitim medijima. Takođe, studenti će razviti sposobnost moralnog rasuđivanja kada je u pitanju medijsko izvještavanje o događajima koji zahtijevaju naročito viskog nivo profesionalizma i senzibiliteta. Angažovan pristup izučavanju sadržaja predmeta stvara osnove za uspešnije razumijevanje medijske prakse. Studenti će moći da razumiju značaj, cilj i potrebu regulacije medijske produkcije, koja predstavlja pravni i teorijski okvir za medijsku agendu i novinarski habitus. | ||||
| Sadržaj predmeta | ||||
| 1. Područje etike informisanja; deskriptivna, strateška i normativna etika 2. Deontologija novinarstva; funkcije i ciljevi novinarske etike 3. Načela novinarske profesije; prava i odgovornosti, razgraničenja, odupiranja pritiscima, istina i poštovanje novinarske tajne 4. Nečasne metode u novinarstvu 5. Etika i moralno rasuđivanje – kontekst i modeli moralnog rasuđivanja 6. Regulacija medija – medijske i komunikacijske politike i regulacija; regultorni okvir EU; medijska regulacija u BiH i RS 7. Samoregulacija i koregulacija medija – modeli, samoregulatorna tijela i kodeksi 8. Privatnost i mediji - privatnost kao moralni i pravni koncept; privatnost u BiH 9. Mediji i antisocijalno ponašanje (govor mržnje, neuljudnost, necivilizovanost); Stereotipi u medijima (rasni, etnički, rodni, stara lica, invalidi, bolesni) 10. Odgovornost za javni govor na internetu – etička i pravna dimenzija 11. Kleveta – normiranje na evropskom i nacionalnom nivou; kriminalizacija i dekriminalizcija klevete 12. Sloboda pristupa informacijama – zakonski okvir 13. Autorsko pravo i mediji 14. „Lažne vijesti“ i srodni manipulativni sadržaji u medijima 15. Krivičnopravna zaštita novinara i medija | ||||
| Metode izvođenja nastave | ||||
| Nastava na predmetu izvodiće se predstavljanjem tema i razgovorom o pitanjima iz nastavne materije, kao i čitanjem zadatih materijala i izradom kolokvijuma i radova iz predispitnih obaveza. Temeljna predmetna obaveza za sve studente je redovno pohađanje nastave, čitanje nastavnih materijala i izrada predispitnih obaveza u toku semestra. Da bi stekao uslov za ovjeru urednog pohađanja predmeta (potpis), student(ica/kinja) može ukupno izostati najviše tri sedmice, odnosno 20% nastave svih časova i predavanja i vježbi na predmetu. Međutim, samo oni studenti koji redovno pohađaju i časove predavanja i časove vježbi mogu dobiti bodove za pohađanje. Studente koji se budu posebno isticali u radu na času, nastavnik može nagraditi i sa dodatnim bodovima. | ||||
| Literatura | ||||
| ||||
| Oblici provere znanja i ocenjivanje | ||||
| Provjera znanja provodiće se tokom semestra, u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra, iz ispita, u vrijeme redovnih ispitnih rokova usmeno. Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvija (po 20 bodova), aktivnog učešća na časovima predavanja i vježbi (5 bodova) i urednog pohađanja predmeta (5 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova. Da bi stekao bodove za aktivno pohađanja predmeta, student(ica/kinja) može ukupno izostati najviše tri nedjelje, odnosno 20% nastave iz predmeta. Završni ispit obavlja se usmeno i na njemu se provjerava znanje iz cijelog gradiva. Završni ispit nosi najviše 50 bodova. Konačna ocjena iz predmeta se izvodi sabiranjem uspjeha postignutog na svim elementima provjere znanja, odnosno sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza (maksimalno 50) i bodova iz ispita (maksimalno 50). | ||||
| Posebna naznaka | ||||
| Nema posebne naznake za predmet. | ||||