Navigacija

N-17 - Novinarski žanrovi

Specifikacija predmeta
Tip studija Akademske studije prvog ciklusa
Studijski program Novinarstvo i komunikologija
Naziv Novinarski žanrovi
Akronim Status predmeta Semestar Fond časova Broj ESPB
N-17 obavezan 3 3P + 2V 6.0
Nastavnici
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Uslovljnost drugim predmetima Oblik uslovljenosti
Uvod u novinarstvo Položen ispit iz navedenog predmeta.
Ciljevi izučavanja predmeta
Ciljevi predmeta Novinarski žanrovi usmjereni su na izučavanje različitih novinarskih žanorva, njihove strukture, sadržaja i funkcija u odnosu na različite vrste medija. Predmetom je obuhvaćeno izučavanje novinarskog stila i determinanti značajnih u kontekstu izrade različitih medijskih sadržaja i medijskih formata.
Ishodi učenja (stečena znanja)
Od studenata se očekuje sticanje vještina neophodnih za izradu različitih medijskih sadržaja i medijskih formata prilagođenih diveregentnoj prirodi različitih medija. Studenti će biti osposobljeni za identifikaciju društveno relevantnog događaja u odnosu na različite faktore i vrijednosti, selekciju činjenica i za kreiranje novinarskih žanrova različite kompleksnosti (vijest, izvještaj, intervju, reportaža, članak, kritika, komentar).
Sadržaj predmeta
1. Medijska informacija- pojam, funkcije i determinante 2. Novinarska profesija i novinarstvo 3. Pisanje za medije – proces kreiranja medijskog sadržaja 4. Naslovni blok u štampi i najave u elektronskim medijima 5. Izvori informacija – vrste, pravila i pristupi 6. Novinarski žanrovi – podjela i specifičnosti 7. Faktografski novinarski žanrovi – vijest i izvještaj 8. Intervju kao metod i kao žanr 9. Analitički novinarski žanrovi – komentar i uvodnik 10. Kolumna i lični stav 11. Članak – analitički pristup i struktura 12. Novinska kritika – vrste, forma i stil 13. Beletristički novinarski žanrovi – reportaža – specifičnosti, kompozicija i stil 14. Feljton kao novinarski žanr 15. Crtica i portret
Metode izvođenja nastave
Nastava na predmetu izvodiće se predstavljanjem tema i razgovorom o pitanjima iz nastavne materije, kao i čitanjem zadanih materijala i pisanjem kolokvija i radova iz predispitnih obaveza. Temeljna predmetna obaveza za sve studente je redovno pohađanje nastave, čitanje nastavnih materijala i pisanje predispitnih obaveza u toku semestra. Da bi stekao uslov za ovjeru urednog pohađanja predmeta, student može ukupno izostati najviše tri nedjelje, odnosno 20% nastave iz predmeta. Za studente koji kasne na čas više od deset minuta ili koji čas napuste deset i više minuta ranije smatraće se da nisuprisustvovali tom času.
Literatura
  1. Petrović, R., Aracki, Z. i Jevtović, Z. (2014). Žanrovi u savremenom novinarstvu. Beograd: Jasen
Oblici provere znanja i ocenjivanje
Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvija (po 20 bodova), aktivnog učešća (do 5 bodova) i prisustva nastavi i vježbama (do 5 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova. Završni ispit obavlja se usmeno i na njemu se provjerava znanje iz cijelog gradiva. Završni ispit nosi najviše 50 bodova. Konačna ocjena iz predmeta se izvodi sabiranjem uspjeha postignutog na svim elementima provjere znanja, odnosno sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza (maksimalno 50) i bodova iz ispita (maksimalno 50). Uslovi pohađanja predmeta i polaganja ispita iz predmeta bliže su definisani u Odluci o praćenju i vrednovanju rada studenata.
Posebna naznaka
Nema posebne naznake za predmet.