Navigacija

S20-47 - Sociologija rizika

Specifikacija predmeta
Tip studija Akademske studije prvog ciklusa
Studijski program Primijenjena sociologija
Naziv Sociologija rizika
Akronim Status predmeta Semestar Fond časova Broj ESPB
S20-47 obavezan 8 2P + 2V 5.0
Nastavnici
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Uslovljnost drugim predmetima Oblik uslovljenosti
Nema uslova Nema uslovljenosti
Ciljevi izučavanja predmeta
Sticanje primjenjenog znanja iz oblasti socioloških teorija rizika i uloge rizika u savremenom društvu.
Ishodi učenja (stečena znanja)
Nakon završenog kursa studenti će biti osposobljeni: Za deskriptivnu i komparativnu analizu socioloških teorija rizika; Da analiziraju i kritički interpretiraju fenomen rizika iz sociološke perspektive; Da samostalno identifikuju i analiziraju probleme rizika u praksi; Da na mikro i makro nivou samostalno i stručno istražuju uticaj rizika na različite aspekte društvenog života; Za samostalno stručno usavršavanje u oblasti menadžmenta rizika.
Sadržaj predmeta
• Socio-kulturni pristup (Douglas and Wildavsky 1982; Lash 2000; Tulloch/Lupton 2003) • Refleksivno-modernistički pristup (Beck, 1986, 1992; Bauman 1991, 1995) • Poststrukturalistički pristup (Foucault 1991) • Sistemsko-teorijski pristup (Luhmann 2005; Japp 1996, 2000) • Šta je rizik? Rizik kao socijalna konstrukcija. Strah i tjeskoba • Kultura, identitet, socijalna integracija i kohezija, socijalna stabilnost i rizik • Ličnost, razvoj ličnosti, granična situacija, biografska istraživanja i rizik • Geopolitika, migracije, terorizam i rizik • Biopolitika, populaciona politika, feminizam, vakcinacija i rizik • Država, zdravlje, medikalizacija, okruženje, klimatske promjene i rizik • Pol, rod, seksualnost i rizik • Radni procesi, obrazovanje, nauka, siromaštvo, nejednakost i rizik • Mediji, komunikacije, sajberkultura, društvene mreže, internet i rizik • Društveni kapital, povjerenje, i rizik • Upravljanje rizikom u praksi
Metode izvođenja nastave
Predavanja i vježbe sa interaktivnim učenjem. Interaktivno učenje po grupama. Prikazivanje video materijala i dokumentarnih filmova. Seminari iz literature. Pisani seminarski radovi. Usmeni komentari i kraće prezentacije na času. Konsultacije.
Literatura
  1. • Bek, U. (1986). Rizično društvo. Beograd: Filip Višnjić (odabrni dijelovi). • Gale, K. N. Towards a sociology of risk work: A narrative review and synthesis, Sociology Compass, No. 10/11, 2016, pp. 1046-1071. • Zinn, J. O. (2004). Sociology and Risk. Canterbury: University of Kent (odabrani dijelovi) • Lidskog, R., Sundqvist, G. Sociology of Risk. In Essentials of Risk Theory, Editors: Sabine Roeser Rafaela Hillerbrand Per Sandin Martin Peterson, 2012, pp. 75-105. • Lobo-Guerrero L., The Inter
Oblici provere znanja i ocenjivanje
Provjeravanje znanja i utvrđivanje koliko su studenti aktivni u nastavi vrši se tokom čitavog semestra. Znanje se provjerava pomoću dva kolokvija, a aktivnost studenata se iskazuje kroz pisanje seminarskih radova, uredno pohađanje nastave, učešće u debatama, pripremu prezentacija i kroz druge oblike kreativnog učešća u nastavnom procesu. Na taj način studenti ispunjavaju predispitne obaveze kroz koje mogu da steknu 50 bodova (dva kolokvija po 20 bodova, seminarski rad 5 bodova te uredno i aktivno pohađanje nastave 5 bodova). Završni ispit obavlja se usmeno i na njemu se provjerava znanje iz cijelog gradiva, a nosi najviše 50 bodova. Konačna ocjena se izvodi sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza i bodova sa ispita.
Posebna naznaka
Nema naznaka