Navigacija

Lakše do Bolonje

Univerzitet u Banjoj LuciOpšte

ZAVRŠEN NAUČNI SKUP „BANJALUČKI NOVEMBARSKI SUSRETI“

LAKŠE DO BOLONJE

Reforma obrazovanja je pravi izazov za naš prostor i uvjeren sam da smo uspjeli da damo odgovore bar na neka pitanja u vezi sa bolonjskim procesom. rekao prof. dr Drago Branković

BANJA LUKA, 13. 11. 2006. - Plenarnom sjednicom na kojoj su usvojeni izvještaji o radu sekcija i sumirana saznanja o dometima i značaju ovogodišnjeg okupljanja, u Banjoj Luci je u subotu završen veliki dvodnevni naučni skup „Banjalučki novembarski susreti“.

Skup je po sedmi put organizovao banjolučki Filozofski fakultet i ove godine je imao međunarodni karakter. Osnovna tema „Kultura i obrazovanje“ razrađivana je u sekcijama, u okviru osam podtema.

- Ovo je najveći naučni skup održan na ovu temu kod nas i u okruženju. Podnesen je 101 referat eminentnih naučnih radnika iz Srbije, Hrvatske, Italije, Slovenije, Bugarske, Republike Srpske i Federacije BiH. Osnovna tema skupa i njene podteme osvijetljene su sa više aspekata, i mi možemo biti zadovoljni dometima ovogodišnjih susreta - kazao je, zatvarajući skup, dekan Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci prof. dr Drago Branković.

On očekuje da će rezultati ovog skupa izazvati pažnju stručne i šire javnosti, posebno ako se ima u vidu da je tema „Kultura i obrazovanje“ posebno aktuelna u zemljama regiona u kojima se provodi sveobuhvatna reforma obrazovnog sistema.

Pitanje obrazovanja je pravi izazov za naš prostor, jer smo se prihvatili provođenja bolonjskog procesa. Uvjeren sam da je naš naučni skup dao bar neke odgovore na brojna pitanja u vezi sa Bolonjom - rekao je Branković.

Jedna od sekcija, koja se naglašeno bavila pitanjima reforme obrazovanja, jeste sekcija za sociologiju, s temom „Tradicija i modernizacija u kulturi i obrazovanju“, koja je posebnu pažnju posvetila pitanjima proizvodnje fundamentalnih znanja, te žurnalističkoj kulturi.

Sekcija za pedagogiju je, u okviru 19 podnesenih referata, pokušala da osvijetli temu „Obrazovanje i kultura - izazovi 21. vijeka“, a sekcija za socijalni rad „Kulturu i obrazovanje u socijalnom radu“.

Posebno izazovnu temu imali su učesnici sekcije za istoriju, koji su se bavili „Pamćenjem i zaboravom“. Sekcija za filozofiju je razmatrala probleme „Filozofije i ideje humaniteta“, a sekcija za jezik „Konkurenciju jezičkih jedinica“. Sudeći prema broju podnesenih referata (po 20), najveće interesovanje vladalo je za rad sekcije za psihologiju („Psihološka istraživanja kulture i obrazovanja“) i sekcije za književnost („Književno djelo Branka Ćopića“).

Interesovanje javnosti izazvala je tema sekcije za književnost, čijem su radu poseban šarm dala i četvorica članova Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske: Branko Milanović, Svetozar Koljević, Rajko Petrov Nogo i Ljubomir Zuković. Dogovoren je sljedeći skup, sa novim, aktuelnim i izazovnim temama.

MANJE STREPNJE

Ministar prosvjete i kulture Aiton Kasiiović nije krio zadovoljstvo.

- Nakon što sam čuo vaše izvještaje i uvjerio se da se najeminentniji naučni radnici bave temama koje su ključne za naš sistem obrazovanja, priznajem da manje strepim od sprovođenja bo lonjskog procesa - rekao je Kasipović i zahvalio organizatorima i učesnicima su sreta, žaleći što nije bio u prilici da prati prvi dan ra da. U šali je dodao da bi za njega bilo bolje da je u petak bio na ovom skupu, nego na sjednici Vlade.