Navigacija

S20-23 - Studije roda

Specifikacija predmeta
Tip studija Akademske studije prvog ciklusa
Studijski program Primijenjena sociologija
Naziv Studije roda
Akronim Status predmeta Semestar Fond časova Broj ESPB
S20-23 izborni 4 2P + 2V 6.0
Nastavnici
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Uslovljnost drugim predmetima Oblik uslovljenosti
- -
Ciljevi izučavanja predmeta
Predmet uvodi studente u razumijevanje kategorije roda u akademskom proučavanju, kao analitičko teorijske kategorije promišljanja društva i odnosa u njemu - razumijevanje savremenog društva i rodnih odnosa u društvu, kao socijetalno oblikovane interakcije između muškarca i žene iz feminističke perspektive. Studenti će biti upoznati s feminizmom kao epistemološkom alternativom patrijarhalnom diskursu i pogledu na svijet, kao i s mogućnošću implementacije egalitarizma u savremenim odnosima između polova.
Ishodi učenja (stečena znanja)
Student koji položi ispit u stanju je da samostalno uoči razliku između pola (biološko svojstvo čovjeka) i roda (društveni konstrukt – socijalna, kulturološka i istorijska determinacija polnih razlika u društvu) i socio-kulturne posljedice tih razlika - proizvod datog društvenog i kulturnog konteksta, ali i elemente koji oblikuju društvenu stvarnost, te da opaža odnose u društvu/odnose moći iz perspektive roda.
Sadržaj predmeta
Uvod u studije roda; Feministički talasi i orijentacije: tri talasa feminizma – istorijski i društveni kontekst; Feministička epistemologija i metodologija; Feministički talasi, orijentacije i pokret u jugoslovenskom i srpskom društvu 20. vijeka; Feminizmi – pregled pojedinačnih orijentacija: klasični liberalni feminizam; Anarhistički feminizam; Egzistencijalistički feminizam; Liberalni feminizam u 20. vijeku; Radikalni feminizam; Marksistički i socijalistički feminizam; Postmoderni feminizam; Kvir teorija i feminizam; Ekofeminizam; Kiberfeminizam; Aktuelne rodne teme i teorijske primjene: rod i politika, rod i pravo, rod i obrazovanje, rod i nasilje, rod i identitet, rod i multikulturalizam, rod i invalidnost i sl.
Metode izvođenja nastave
Predavanja kao oblik prenošenja sistematskih saznanja iz literature. Tokom časova predavanja koristiće se power-point prezentacija glavnih teza i ilustracije nekih primjera. Ilustracije i vježbe. Pored primjera koji će se diskutovati, na časovima će se raditi i primjeri (rješavanje problemskih zadataka) kojima će se ilustrovati i vježbati određene teme (grupno i pojedinačno). Ilustracija i vježbe podrazumijevaju dvosmjernu komunikaciju, a studenti su pozvani da slobodno iznose svoja mišljenja o slučaju za ilustraciju i vježbu. Diskusija slučajeva iz prakse. Glavni oblik rada biće obrada slučajeva iz prakse, kako bi studenti naučili da stečena znanja upotrijebe u praktične svrhe. Izrada i izlaganje seminarskog rada uz obaveznu primjenu metodologije za izradu stručnih radova.
Literatura
  1. Burdje, P. (2001). Vladavina muškarca. Podgorica: CID. Vulstonkraft, M. (1994). Odbrana prava žene. Beograd: Filip Višnjić. Gidens, E. (2005). Sociologija. Beograd: Ekonomski fakultet. (Odabrana poglavlja.) De Bovoar, S. (1982). Drugi pol. Beograd: BIGZ. Hagson, M. (2017). Muškarci u Srbiji: Druga strana rodne ne/ravnopravnosti. Beograd: ISKI. Milić, A. (1994). Žene, politika, porodica. Beograd: Institut za političke studije. Milić, A. (2001). Sociologija porodice. Beograd: Čigoja štampa. (Odabran
Oblici provere znanja i ocenjivanje
Pohađanje nastave: 0 - 5 bodova; Aktivnost na nastavi (seminarski rad, rasprave, studije slučaja): 0 - 5 bodova; Kolokvij I: 0 – 20 bodova; Kolokvij II: 0 – 20 bodova; Završni ispit: 0 – 50 bodova.
Posebna naznaka
-