Navigacija

S-59 - Kultura religija

Specifikacija predmeta
Tip studija Akademske studije prvog ciklusa
Studijski program Sociologija
Naziv Kultura religija
Akronim Status predmeta Semestar Fond časova Broj ESPB
S-59 obavezan 8 3P + 3V 7.0
Nastavnici
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
    Uslovljnost drugim predmetima Oblik uslovljenosti
    Za praćenje kursa nisu potrebni preduslovi. Nema.
    Ciljevi izučavanja predmeta
    Kroz predmet Kultura religija studenti/kinje će se upoznati sa različitim pristupima religiji (npr. supstancionalne, funkcionalne i simboličke definicije religije). Obratitće se pažnja na ulogu i funkcije religije u savremenom društvu; ukazujući na odnos religije i religijskih institucija (zajednica) prema raznim segmentima života pojedinaca, kao npr. odnos religija prema bogatstvu i siromaštvu; traumatskom iskustvu; rodu, braku i seksualnosti; etici i ljudskim pravima, karitativnom djelovanju religijskih zajednica i sl. Poseban naglasak je na fluidnosti religijskog života u savremenom društvu, što se prikazuje kroz zaokret od sudbinskog religijskog određenja prema slobodnom izboru religijskog (ne)pripadanja. Kroz nekonfesionalni pristup religiji, studenti/kinje će se upoznati sa religijskim tradicijama koje postoje u našem društvu i naučiti da cijene različitosti uz uvažavanje drugog i drugačijeg mišljenja.
    Ishodi učenja (stečena znanja)
    Studenti/kinje treba da ovladaju osnovnim pojmovima i religijskim učenjima, sa posebnim akcentom na vjerske zajednice koje djeluju u našem društvu; da se osposobe za razumijevanje konkretnih vidova ispoljavanja vjerskog/ religijskog i uspostavljanje neopterećenog kritičkog i objektivnog stava prema religijskim fenomenima značajanim za društveni i socijalni život, a koji su, nerijetko intencionalno, opterećni visokim stepenom manipulacije i tendenciozne instrumentalizacije.
    Sadržaj predmeta
    Pojmovno određenje religije (supstancionalne, funkcionalne i simboličke definicije religije); Uloga i funkcije religije u savremenom društvu; Religijski diskurs i religijska praksa; Vjerovjesnici svjetskih religija: Buda, Isus Hrist i Muhamed; Martin Luter i pokret reformacije; Religija i trauma; Religijska konverzija (pojam, tipovi i uzroci konverzije); Kultovi, male vjerske zajednice i novi religijski pokreti; Religije i seksualnost; Religije i rodna (ne)ravnopravnost; Religije i brak; Odnos religija prema bogatstvu i siromaštvu; Humanitarni rad religijskih zajednica; Religije i etika; Religijsko (ne)vjerovanje (sekularni humanizam, agnosticizam, ateizam i antiteizam); Međureligijski dijalog (pretpostavke i ishodišta).
    Metode izvođenja nastave
    Predavanja i vježbe sa interaktivnim učenjem. Tokom nastave biće prikazivani video meterijali i dokumentarni filmovi koji tretiraju tematiku važnu za nastavni predmet. Studenti/kinje su dužni/e pridržavati se obaveza utvrđenim Zakonom o visokom obrazovanju, Pravilima o studiranju na I i II ciklusu studija i Kodeksom ponašanja studenata.
    Literatura
    1. Vukomanović, Milan (2004): Religija, Beograd: Zavod za udžbenike (str. 67-74).
    2. Trninić, Duško (2010): Religija pred izazovima globalizacije, Banja Luka: Udruženje za filozofiju i društvenu misao (str. 81-94).
    3. Cvitković, Ivan (2007): Socijalna naučavanja u religijama, Sarajevo: Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH (str. 96-126; 137-156; 157-194).
    4. Šušnjić, Đuro (2007): “Religija“, „Funkcije religije“ u: TEME – časopis za društvene nauke, 2/2005 (str. 361-408).
    5. Šušnjić, Đuro (1998): Religija II: Značenja, teorije, preplitanja, susreti, Beograd: Čigoja štampa (str. 339-350).
    Oblici provere znanja i ocenjivanje
    Provjera znanja vršitiće se tokom semestra, u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra u vrijeme redovnih ispitnih rokova. Predispitne obaveze se sastoje iz: dva (2) kolokvijuma (po 20 bodova), aktivnosti tokom nastave i vježbi (5 bodova) i urednog i aktivnog pohađanja predmeta (5 bodova). Na predispitnim obavezama može se ukupno osvojiti najviše 50 bodova. Studenti/kinje koji/e su ispinili/e predispitne obaveze pristupaju završnom ispitu, koji će biti organizovan po završetku semestra u terninima predviđenim aktima Univerziteta. Završni ispit se polaže usmeno
    Posebna naznaka
    Seminarska literatura: Eko, Umberto i Karlo Marija Martini (2015): Vera ili nevera? Sučeljavanje, Čačak: Gradac. Kuburić Zorica i Ana Zotova (ur.) (2014): Humanitarni rad verskih zajednica, Novi Sad: CEIR. Radić, Radmila (2011): „Pripadanje bez verovanja i poznavanja“, u: Novosti iz prošlosti – Znanje, neznanje, upotreba i zloupotreba prošlosti, Beograd: Beogradski centar za ljudska prava. Sremac, Srđan i R. Ruard Ganzevoort (2017): Trauma i religija: Između moći i smisla, Novi Sad: Akademska knjiga. Sremac, Srđan (2007): Fenomenologija konverzije: Uticaj konverzije na promenu i/ili preobražaj ličnosti, Novi Sad: CEIR. Cvitković, Ivan (2009): Rečnik religijskih pojmova, Novi Sad: Prometej.