Navigacija

SR1-1 - Uvod u političke nauke

Specifikacija predmeta
Tip studija Akademske studije prvog ciklusa
Studijski program Socijalni rad
Naziv Uvod u političke nauke
Akronim Status predmeta Semestar Fond časova Broj ESPB
SR1-1 obavezan 1 P + V 4.0
Nastavnici
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Uslovljnost drugim predmetima Oblik uslovljenosti
Upisan prvi semestar. Uslovi pohađanja predmeta i polaganja ispita iz predmeta bliže su definisani u Odluci o praćenju i vrednovanju rada studenata u školskoj 2013/2014. godini Fakulteta političkih nauka
Ciljevi izučavanja predmeta
Uvod u političke nauke jedan je od temeljnih politikoloških predmeta i zbog toga se izučava u prvoj godini studija. U okviru Uvoda u političke nauke studenti se upoznaju sa osnovama nauke o politici i najvažnijim političkim fenomenima. Riječ je pojavama poput politike, države, moći, demokratije, elita, ideologije, partija, liderstva, političke kulture i globalizacije. Osnovni cilj predmeta Uvod u političke je da osposobi studente za dalji rad i savladavanje ostalih politikoloških predmeta.
Ishodi učenja (stečena znanja)
Po uspješnom završetku predmeta Uvod u političke nauke student stiče i razvija odgovarajuće znanje i sposobnosti neophodne za dalji nastavak studija u okviru upisanog studijskog programa.
Sadržaj predmeta
1. Pojam i naučni karakter politike 2. Politika kao nauka, vještina i profesija 3. Politička paradigma, kritičko mišljenje i konzervativizam 4. Platon i Aristotel o politici 5. Stari Rim i hrišćanstvo 6. Makijaveli, Hobs i Lok 7. Država blagostanja i neoliberalizam 8. Ponavljanje gradiva iz prvog dijela (prvi kolokvijum) 9. Društvena moć i politička vlast 10. Politički interesi i vladavina prava 11. Politički i socijalni konflikti 12. Politička lojalnost 13. Politički pluralizam i političke partije 14. Politička kultura 15. Ponavljanje gradiva iz drugog dijela (drugi kolokvijum)
Metode izvođenja nastave
Predviđeno je da se nastava izvodi kroz časove nastave i časove vježbi u skladu sa usvojenim akademskim kalendarom i rasporedom održavanja nastave i vježbi za aktuelni semestar u kojem se oni izvode.
Literatura
  1. Poplašen, Nikola (2002) „Političke i pravne teorije: hrestomatija“, Univerzitetska knjiga, Banja Luka (od 7 do 62, od 85 do 168, od 272 do 282 i od 321 do 558 stranice)
Oblici provere znanja i ocenjivanje
Provjera znanja će da se vrši tokom semestra, u vidu predispitnih obaveza, kao i na kraju semestra, kroz usmeno ispitivanje u vrijeme ispitnih rokova. Predispitne obaveze se sastoje iz: dva kolokvijuma (po 20 bodova), jednog seminarskog rada na zadanu temu (5 bodova) i urednog i aktivnog pohađanja predmeta (5 bodova). Kroz predispitne obaveze student može da se osvoji najviše 50 bodova. Završni ispit se obavlja usmeno i na njemu se provjerava znanje iz cijelog gradiva. Na završnom ispitu je moguće ostvariti najviše 50 bodova. Konačna ocjena iz predmeta se izvodi sabiranjem uspjeha postignutog u okviru svih elemenata provjere znanja, odnosno sabiranjem bodova iz predispitnih obaveza (maksimalno 50) i bodova iz završnog ispita (maksimalno 50). Za uspješno ispunjenje predmetnih obaveza, odnosno za sticanje minimalne prolazne ocjene (6), student mora ukupno osvojiti najmanje 51 bod iz predispitnih i ispitnih obaveza na predmetu. Ocjena sedam (7) odražava uspjeh od 61 do 70 bodova, ocjena osam (8) od 71 do 80 bodova, ocjena devet (9) od 81 do 90 bodova, a ocjena deset (10) od 91 do 100 bodova.